20 „Oranžista“ i više od 60 „oranžnih“ vina na 14.BSV!
Na predstojećem 14BSV će se ubedljivo najveći broj proizvođača tzv. „oranžnih“ vina do sada Trend koji na Salonu pomno pratimo već tri godine sada će biti prikazan na vrlo upečatljiv način.
Ovu veliku grupu predvode čuveni pioniri ovog pokreta – vinarije Radikon i Prinčič, čija vina su prošle godine uvrštena u vinsku kartu hotelskog lanca Ritz-Carlton, što predstavlja i neku vrstu konačnog svetskog priznanja ove „četvrte boje vina“.
Najveći broj proizvođača dolazi iz oblasti severnog Jadrana (Friuli-Koljo-Vipava-Kras), koja se smatra glavnim svetskim regionom „oranžnih“ vina, ali na 14.BSV imaćete priliku da probate i nekoliko novih srpskih vina proizvedenih postupkom „produžene maceracije“, čiji trend se takođe ubrzano razvija.
Šta su „oranžna vina“?
- „Oranžna vina“ su bela vina proizvedena postupkom produžene maceracije, u kojoj se sok od grožđa ostavlja u kontaktu sa pokožicom tokom dužeg vremenskog perioda, kao prilkom proizvodnje crvenog vina
- Na taj način iz pokožice se izdvaja značajno veći sadržaj boje i tanina, nego u standardnom postupku za bela vina: bela vina dobijaju duboku boju starog zlata ili ćilibara, koja je nezvanično proglašena „četvrtom bojom vina“
- Trajanje produžene maceracije određuje vinar, u zavisnosti od sorti grožđa i željenog stila; ona može trajati nekoliko dana, ali i pola godine, pa i više
- Posebno duga maceracija se odvija u gruzijskim glinenim amforama, a u njima se proizvode i crvena vina vrlo specifičnog stila i ukusa
- Tipičan ukus oranžnih vina se odlikuje izuzetnom punoćom i taninskom strukturom, neuobičajenom za klasična bela vina; prilkom degustacije na slepo često ćete, na osnovu mirisa i ukusa, pomisliti da je reč o crvenom, a ne o belom vinu
- Proizvođači oranžnih vina insistiraju na prirodnim postupcima: spontana fermentacija, bez selekcionisanih kvasaca, bez hlađenja u fazi fermentacije i, najčešće – bez filtriranja pre flaširanja, uz minimalnu količinu sumpora
- Najveći broj proizvođača grožđe uzgaja organski, a veliki broj njih primenjuje biodinamičke metode